Osvrt na kulturni program KazivARTA
Mjesto đe počinje ljubav prema rodnom kraju je ono mjesto đe se svi mi rodimo đe naučimo maternji jezik, napravimo prve korake, napišemo prva slova, odrastamo, stasavamo postajemo ljudi pa iako nas kasnji životni putevi odvedu na neke druge i drugačije sudbinske staze.
Bihor, taj nepregledni i nepresušni izvor, inspiracija i planetarijum koji je opisao Ćamil Sijarić, živi ne samo kroz njegova djela već kroz kulturni milje koji traje duži niz godina. Mirsad Rastoder neumorni isnpirator, pokretač festivala kratke priče ,,Zavičajne staze-Bihor” koje su ove godine odžane i pored pandemije Covid-a XIII put. Godine 2019 je pokreno je časopis za kulturu ,,KazivART” čiji je glavni i odgovorni urednik.
Entuzijazam i ljubav prema kulturi ali i Bihoru publikuje se kroz ovaj časopis čiji je glavni i odgovorni urednik upravo Mirsad Rastoder. Koliko je to težak i zahtijevan posao najbolje zna sam Rastoder ali i svi mi koji učestvujemo u kulturnom kreiranju brojnih časopisa, publikacija, i knjiga.Ovo je zapravo i puna i prava prezentacija projekata koje je realizovao ,,KazivART.”
Ovaj broj ,,KazivART” je posvećen programskom katalogu ,,Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene.” Program ,,KazivART-a” je u potpunosti predstavljan u ovom broju. Zasnovan na konceptu edukativno-promotivnih tribina, interaktivnom dijalogu, prezentaciji individualnih i kolektivnih pregnuća ostvaren je u gotovo teškim uslovima same pandemije Covid-a. U samom uvodom tekstu ,,Bihor je Svijet-Svijet je Bihor” glavni urednik pravi pregled svih dešavanja manifestacija, od samog nastanka festivala ,,Zavičajne staze” pa do danas. Kroz kulturnu prizmu povezivanja sa poslenicima kulture, entuzijastima, književnicima, i svima drugima kultura živi. ,,Kreativno čitanje i pisanje” je tekst posvećen prije svega svim mladim ljudima koji žele da zakorače u čarobni svijet poezije i proze. U samom tekstu koji je vrlo poučan skreće se pažnja koje su to greške koje mladi autori često prave. U razgovoru je predstavljeno na sve ono što mladi stvaraoci treba da urade na sebi da bi bili uspješni pa samim tim i čitani. Jer bez čitanja nema ni dobrog pisanja. Orginalnost i specifičan stil pisanja ne garantuje uspjeh ali vam garantuje posebnost kao autora (ke). Kroz tekst ,,Čitanjem se proživljava na hiljade života” prezentovano je da je u organizaciji NVO ,,Centar za kulturu Bihora” u periodu od 13-16 decembra 2019. godine organizovana radionica pod nazivom ,,Škola kreativnog pisanja, čitanja i pričanja” sa učenicima srednjih škola Petnjice, Berana, Rožaja i Plava. Radionice su organizovane u Petnjici, Beranama, Rožajama a predvači su bili poznati intelektualci, pisci, profesori čija sa čijim razmišljanjima su upoznati svi učenici bili su: Enes Halilović, Rade Jolić, Hamdija Kalač, Ljerka Petković, Dijana Tiganj, Aldemar Ibrahimović, Rebeka Čilović, Senada Đešević, Sajma Feratović, Nadija Rebronja, Seniha Pepić-Župljanin, Kanita Šabotić, Haris Zekić, Enver Muratović. Poruka svim učenicima je bila da je neophodno redovno čitati kako bi obogatili svoj jezik ali i unutrašnji svijet. Da bi djela koja stvaraju bila kvalitetna i orginalna u svakom segmentu. Predstavljena su i razmišljanja samih učenika o ,,Školi kreativnog pisanja, čitanja i pričanja.”
Poetska tribina sa pjesnikom Šabanom Šarenkapićem iz Novog Pazara i pjesnikom iz Sarajeva Milom Stojićem publikovana je kroz tekst ,,Šta će ti zlato”. Kordinatorka samog projekta i tribine je pjesnikinja Rebeka Čilović. Uz uvodnu riječ medijatorke Rebeke Čilović pisci su pored predstavljanja svoje poezije govorili o odgovornosti pisaca, problemima u kuturi, ljekovitosti čitanja, izboru literature, čitanju odabranih knjiga, i ličnom odnosu prema književnosti u regionu. Autori su govorili o značaju jezika i poetskoj esenciji u vremenu kada je poplava šunda i kiča ali i raznih štampanih izdanja i publikacija koje su dostupne. Istakli su da ipak treba voditi računa o kriterijumima pri odabiru kako poezije tako i proze. Šaban Šarenkapić je istakao da je prodao staru kuću kako bi štampao svoje naslove i kaže da bi i dan danas isto uradio. Ovo je potvrda o velikim pjesnicima koji ne samo da žive u kulturi već žive za kulturu. Mi našu poeziju ne predstavljamo kao nacionalnu, veliki pjesnici pripadaju svima a ne političkom, nacionalnom, ili etničkom establišmentu. Posebnu vrijednost pomenute tribine i večeri bila je pjesma ,,Hatidža” koju je Mile Stojić pročitao i čiji je on autor koja govori o Hdtidži Međedović Srebreničkoj majki, heroini koju je 2017. godine Stojić objavio u svojoj knjizi ,,Himna poraženih.”
Poetskim karuselom ,,KazivART-a” u Beranama je za 2019. godinu završen program XII festivala ,,Zavičajne staze-Bihor.” Uvodnik u tekst je ,,Magija zavičaja povezuje i oplemenjuje ljude.” Poetski karusel je održan u ambijentu i na terasi hotela Berane pokraj samog Lima. Učesnici poetskog karusela bili su različitih generacija, i pjesničkog senzibiliteta: Edin Samailović, Kristina Babić, Dijana Tiganj, Amra Tahirović, Faiz Softić, Rade Jolić, Braho Adrović, Rebeka Čilović, Enver Muratović, Ljerka Petković, Enes Halilović. Moderatori karusela su bili Mirsad Rastoder i Rebeka Čilović. Uživajući kroz kulturni dijlog uz poetsku magiju prezentovano je bogastvo lijepe pisane riječi svih autora.
Ovogodišnji XIII festival ,,Zavičajne staze-Bihor” je publikovan kroz tekst ,,Pisati-čtati se mora.” u okviru programa ,,KazivART-a” u Petnjici održana je edukativno-promotivna tribina ,,Pisati-čitati de mora” na kojoj su saopšteni rezultati Konkursa za najbolju kratku priču inspirisanu Bihorom-zavičajem. Mirsad Rastoder urednik programa festivala je u uvodnom dijelu istakao da pandemija Covid-a uticala na sve oblasti pa tako i na kulturu. Rstoder je istakao: ,,Samo čitanjem. čitanjem, zapisivanjem, i ostavljanem pisanih tragova možemo temeljno odgovoriti na mnoge teme”. Gost edukativno-promotivna tribine je bio mr Sait Šabotić koji je koautor više udžbenika istorije za osnovne škole i gimnazije. Mr Sait Šabotić je govorio o naučno istraživačkom radu kojim se bave vrijednim stvaraocima iz Bihora. Pri čemu je iznio niz zanimljivih detalja iz svoje doktorske disertacije: ,,Društveno istorijski razvoj Bihora od kraja XVIII vijeka do 1912. godine.” Komentarušuči edukativno-promotivna tribinu ,,Pisati-čitati de mora i sam festival ,,Zavičajne staze” Doktorant na Filozofskom fakultetu u Nikšiću mr Esko Muratović je istakao: ,,I čitanje i pisanje su iskonska potreba čovjekove emancipacije pa su kao takvi i cilj i sredstvo i potvrda našeg istorijskog trajanja kojem dugujemo mnoge tekovine“. Tokom književne večeri saopštena je odluka stručnog žirija u sastavu: Ferida Durakovič, dr Jasmin Ahmetagić i mr Vasko Raičević o najboljim pričama inspirisanim Bihorom-zavičajem. Prema ocjeni žirija treću nagradu je osvojila priča ,,Vrijeme pogani” autora Ulvije Mušovića (Prijepolje), druga nagrada priča ,,Slučaj u potkrškoj krčmi” Safeta Sijarića (Sarajevo). Prvu nagradu je osvojila Tijana Rakočević (Kolašin) za priču ,,Jedna usta manje.” Dodiljena je i Specijalna nagrada za autentičnost pripovijedanja za priču ,,Vrata” Fajka Kadrića (Kalesija.BiH). Po ocjeni žirija visoke pozicije su zauzele i priče: ,,Strah” (Faiz Softić), ,, Seobe” (Smail Jonuz), ,,Zagrljaji” (Fahrudin Sinanović), ,,Svoj na svome” (Sefadin Korać), ,,Ovu priču Čamil mi nije ispričao” (Zoran Raonić) i ,,Povratak” (Zumber Muratović). Program je uljepšala operska solistkinja Anđela Brajović koja je sevdalinkama oduševila prisutne. Pano programa je dizajnirala Alma Rastoder dizajnerka. A čitavu manifestaciju je podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore.
U sklopu ,,KazivART-a” predstavljen je tekst ,,Kulturna Tradicija i savremeno stvaralaštvo” kako je zapravo i glasio naziv tribine o čitanju i pisanju koji je održan (18.09. 2020) u sali Kulturnog centra u Petnjici. U okviru pomenute tribine predstavljen je i zbornik priča koje su pristigle na konkurs festivala ,,Zavičajne staze 2019” za neobljavljenu priču inspirisanu Bihorom sa naslovom zbornika ,,Odlivanje Bihora.” O zborniku su govorili: prof. dr Draško Došljak, književnica Dragana Erajvšek, akademski slikar mr Aldemar Ibrahimović, publicista Mirsad Rastoder, književnica Tijana Rakočević, pjesnikinja Rebeka Čilović, glumac Izet Mulabegović, portparol Bošnjačkog vijeća, Mirza Luboder i predstavnik zavičajnog kluba Bihor-Luksemburg, Enver Rastoder. Za muzički predah pobrinula se Dragana Popović profresorica violine. Tribini su prisustvovali i brojni intelektualci i ljubitelji književnosti Petnjice, Rožaja, Bijelog Polja, Plava, Berana. Enes Halilović istaknuti pjesnik, pripovjedač, dramski pisac potpisuje naslov ,,Na crti pisanja i brisanja” đe ističe književne puteve pisaca i strpljivost u stvaranju značajnih djela.
Tribina o književnosti sa naslovom ,,Balkanska-naša kultura i književnost u odnsosu sa svjetskom” je tema sa tribine o književnosti, poeziji i optimalnoj promociji u državi , regionu ali i van Balkana je tema o koj su govorile dvije istaknute pjesnikinje Dina Murić i Tanja Bakić u fokusu je kako sačuvati jezičke i kulturne osobenosti o čemu obje autorke daju svoja viđenja i razmišljanja. Profesor crnogorskog jezika i književnosti Dragana Erjavšek kroz tekst ,,Tradicija u savremenom književnom stvaralaštvu ili afirmacija postupaka, a ne okolnosti. Daje svoju percepciju i osvrt na prošlogodišnji zbornik ,,Odlivanje Bihora.” Na samom kraju osvrt na ,,KazivART” daje Jovan Nikolaidis u autorskom tekstu ,,Poruka koja ukazuje i dokazuje postojanost.” Naglašava značaj ovakvog časopisa sa svih aspekata.
Iskreno se nadam da će i u narednoj godini multikultura suživot i bogata kulturna baština sjevera Crne Gore i dalje biti prezentovana ali i podržana od svih relevantnih institucija kulture. Jer kontinuitet je ono što daje draž ,,Zvičajnim stazama” KazivART-u ali i svim drugim manifestacijama u kojima ćemo biti bliži jedni drugima. A ima li ljepšeg povezivanja nego kroz prizmu kulture.
RT
