Sead Šahman
Svjetske sile po prvi put ujedinjene i to u borbi protiv nevidljivog neprijatelja. Poruke zajedništva, solidarnosti i altruizma. Bojno polje bez vatrenog i nuklearnog oružja.
Preduzimaju se rigorozne mjere prevencije, plasiraju paketi socio-ekonomskih mjera za ublažavanje posljedica nastalih usljed pandemije, održavaju se do sada nedovoljno korištene virtuelne konferencije, ali i stvaraju nova i učvršćuju postojeća prijateljstva među zemljama.
Aktuelna situacija se definiše kao krizna, iako je svaka druga i dalje postojeća ekonomska, politička, migrantska, očekivano stavljena u drugi plan. Međutim, i u takvim prilikima potrebno je upravljati procesima, sada na potpuno drugačiji način od onog koji je važio do nedavno. Zato disciplina kriznog menadžmenta dobija na značaju, a upravljanje resursima se restruktuira i dovodi u skladu sa realnim zbivanjima.
Dezinformacije i propaganda su nešto što dodatno opterećuje javnost usljed ionako nelagodne situacije. Vjerovanje isključivo provjerenim izvorima informisanja je od velike važnosti.
Holistički odnos planete prema novonastalom epidemiološkom izazovu prepoznaje razlike samo u načinu primjene strategija i protokola u borbi protiv virusa. Dok Bjelorusija i Švedska imaju liberalniji pristup u ovoj situaciji, druge zemlje Evrope, Bliskog istoka i djelovi SAD, uglavnom primjenjuju vrlo stroge i ograničavajuće mjere.
Pozitivan primjer uspješne borbe protiv virusa je Južna Koreja, zemlja na istoku Azije, koja zauzima prvo mjesto na svjetskoj listi kada je u pitanju broj urađenih testova, što je osnovni uslov za dalju borbu protiv pandemije. Naglasak je stavljen na proizvodnju opreme za testiranje, što ga je učinilo lako dostupnim.
Kompanije su se počele nadmetati u razvoju opreme, kako bi naravno ostvarile finansijski profit. Osmišljena je samoizolacijska aplikacija za telefone, tako da se izlaskom iz kuće oglašava alarm koji upozorava da je granica samoizolacije prekršena. Dva puta dnevno se unose podaci o simptomima, a ako nadzorni sistem uvidi da se nijesu unijeli, smatraju se kršenjem pravila samoizolacije.
To ukazuje i na razvoj novih proizvoda u softverskoj industriji, pa će i ova korporativna djelatnost biti vrlo atraktivna u narednom periodu nastojeći da ponudi i ispunjavanje „viška vremena” za ljude u izolaciji.
Jedno je sigurno. Svijet više neće biti isto mjesto za život. Već se otvaraju nove prilike i poslovi koji u potpunosti redefinišu mnoga tržišta, dok ono što je skoro do juče bilo u punom zamahu će djelimično ili potpuno iščeznuti.
Više investicija u zdravstveni sistem i njegovo kadrovsko jačanje, ulaganje u zaštitnu opremu, te istraživanje i razvoj novih lijekova u farmaceutskoj industriji može biti dobar model budućim generacijama da predvide i spriječe pojavu pošasti kakva danas kolonizuje ljudsku civilizaciju.
Tržište nekretnina se znatno mijenja, doći će do veće ponude objekata po nižim cijenama u gradskom jezgru, dok će se bilježiti rast potražnje za nekretninama, a naročito za zemljom van grada.
Stimulisaće se domaća poljoprivredna proizvodnja budući da mnoge zemlje zabranjuju izvoz, obezbjeđujući prvenstveno svoje stanovništvo. Raste potražnja za prirodnim proizvodima i organskom hranom koja jača imunološki sistem kod čovjeka.
Ekolozi i promoteri zaštite životne sredine likuju zbog čistijeg zraka i smanjenja emitovanja gasova koji utiču na klimatske promjene. Životinje i biljni svijet se vraćaju u staništa preuzimajući prostor koji je prethodno bio preopterećen ljudima. Primjer za to su jata delfina u kanalima Venecije i zalivu naše Boke Kotorske.
Dok novi tip korona virusa COVID-19 uzima svoj danak, mijenjajući način života savremenog čovjeka, na ovu krizu treba gledati dioptrijom novih šansi i mogućnosti. Ponašanje i uobičajene navike promijeniti i koristiti prednosti koje će uslijediti.
Vrijeme, koje važi za jedan od temeljnih resursa, a koje je često bilo izgovor da predstavlja glavno ograničenje mnogih naših aktivnosti, potrebno je prilagoditi „korona” stanju. Posvećenost nadogradnji postojećih znanja i vještina ili učenje i usvajanje novih, sa jasnom namjerom da budu korisni alati za buduće životne i poslovne izazove, predstavlja kvalitetno ispunjene sate i dane u sedmicama karantina.
Nemogućnost precizne prognoze završetka krize, koja već postaje realnost u našim svakodnevnim životima, upućuje nas na postizanje mirovnog sporazuma sa virusom. Dum spiro spero (Dok dišem, nadam se).
Dnevne Novine: (Autor je magistar ekonomskih nauka)
