Najmlađi doktor nauka u Crnoj Gori Selma Nurković, za dnevne novine Vijesti govorila je o virusu COVID-19, o njegovoj struktiri te preventivnim mjerama zaštite. Tekst prenosimo u cjelosti:
Prvenstveno želim da kažem da društvene mreže i pojedini mediji nijesu izvor istinitih činjenica baziranih na naučnim saznanjima
S obzirom da su se pojavili prvi slučajevi oboljelih od korona virusa u Crnoj Gori, apelujem na zdrastvene i državne institucije ukoliko žele naučnu i stručnu pomoć da sam im na raspolaganju. Smatram svojom profesionalnom, etičkom i moralnom obavezom da pomognem svojim sugrađanima i svojoj državi. Vjerovatno će biti potrebno određeno vrijeme da se shvati biološko ponašanje samog virusa, kao i imunološke i kliničke promjene koje on izaziva u oboljelih ljudi, ali preventivno treba odmah reagovati i uraditi sve da se infekcija dalje ne proširi.
Prvenstveno želim da kažem da društvene mreže i pojedini mediji nijesu izvor istinitih činjenica baziranih na naučnim saznanjima. Molim vas nemojte konstantno čitati netačne informacije o ovom virusu. Držite se preporuka i smjernica koje su izdate od zdravstvenih i naučnih instituciji.
Sasvim je jasno da virusi vrlo često mutiraju zbog svog malog genoma i zamjene nukleotidnih baza u svom genetskom slijedu. COVID-19 je RNA virus. Proučavana je promjena genetske strukture virusa na 103 uzorka iz pacijenata i otkrivene su različite mutacije na dvije lokacije genoma. Mutacije korona virusa koje su naučnici identifikovali nazvali su kao “S-cov” i “L-cov”. “S-cov” je blizu vrste korona virusa povezanog sa šišmišima i ima manju stopu zaraznosti (29), dok “L-cov” ima veću stopu zaraznosti (72) i više je štetan za disajni sistem ljudi. Mutacije COVID-19 nastaju zbog uslova u prirodi i okolini ili zaraženih osoba, što znači da virus ima više izvora. Prema tome, sasvim je jasno da mogućnost treće mutacije virusa ne treba zanemariti. Svjetska populacija nema imunitet prema ovom virusu koji se nesmetano širi i svi smo praktično osjetljivi na ovu infekciju. Zbog toga, pretpostavljam da će se COVID-19 nastaviti širiti sve dok pola svjetske populacije ne stekne „kolektivni“ imunitet. Medjutim, ako virus bude brzo mutirao, onda ni “kolektivni” imunitet neće biti adekvatna zaštita.
Kao što znate, COVID-19 se javio u Vuhanu, krajem 2019. godine. Nazvan je SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2). Riječ je o novom soju korona virusa koji prije nije bio otkriven u ljudi. COVID-19 je naziv bolesti uzrokovan SARS-CoV-2.
Epidemija je uzela maha prvenstveno u Kini, a zatim se proširila na skoro čitav svijet, zbog čega je Svjetska zdrastvena organizacija (WHO) proglasila pandemiju.
Dostupni naučni podaci ukazuju da se virus relativno brzo i lako širi među ljudima, te se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe. Korona virus se prenosi sa čovjeka na čovjeka indirektno, odnosno dodirivanjem predmeta i čvrstih površina (kvake na vratima, tastatura, telefoni i druge površine koje se svakodnevno koriste), ali i direktnim kontaktom, kapljičnim putem kihanjem i kašljanjem, odnosno putem Flüggeovih kapljica koje predstavljaju sekret iz respiratornog trakta i pljuvačku u sićušne kapljice promjera 10 µm do 2 mm. Pričanjem i disanjem se izbacuje po nekoliko stotina ili hiljada takvih kapljica, a pri kašljanju i kihanju na desetine hiljada koje bivaju izbačene na udaljenosti od 50 do 100 cm. Izbačene Flüggeove kapljice u ovisnosti od temperature i vlažnosti zraka mogu duže vrijeme ostati u zraku. Međutim kada omotač od sekreta ispari, jedra Flüggeovih kapljiva lebde u zraku, dospijevaju u disajni sistem čovjeka, deponuju se terminalnim bronhiolama i plućnim alveolama. Trenutno je poznato da SARS-CoV-2 ulazi i razmnožava se u samom epitelu disajnih puteva.
Vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) je između 2 i 14 dana. Trenutno je poznato da se virus prenosi kada oboljeli ima simptome koji liče simptomima gripe, te je osoba najzaraznija kad ima izražene simptome bolesti. Postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus neposredno prije nego se oni pojave. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma.
Simptomi bolesti koje uzrokuje korona virus su povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, grlobolja, bolovi u mišićima, curenje iz nosa, glavobolja i drhtavica. Međutim, simptomi koje uzrokuje korona virus jako su slični, gotovo identični simptomima sezonske gripe koju uzrokuju drugi virusi. U nekim, težim slučajevima javlja se hronična upala pluća, akutni sindrom respiratornog distresa, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od težih oblika hroničnih bolesti podložnije su ovom virusu. Statistički podaci ukazuju da starije osobe i osobe sa hroničnim bolestima (poput malignih bolesti, hipertenzije, dijabetesa, srčanih bolesti i bolesti disajnih puteva) imaju veći rizik razvoja teže kliničke slike. Bolest u djece je relativno rijetka i blaga.
Sada ne postoji specifično liječenje za ovu bolest. Takođe, trenutno ne postoji vakcina protiv SARS-CoV-2. Zato je važno spriječiti infekciju i njeno dalje širenje. Za razvoj vakcine potrebno je vrijeme. Svijetu je esencijalno neophodna vakcina koja će odgovoriti na evoluciju ovog virusa. Kada budemo imali efikasnu vakcinu, tek tada možemo vakcinisati rizične, a ostali će sticati imunitet na prirodan način, kao što to danas radimo sa gripom.
Apelujem na svoje sugrađane i sve prijatelje da ne učestvuju u bilo kakvim skupovima, da ne posjećuju javne centre, da izbjegavaju zatvorene prostorije u kojima se nalazi više osoba. Nemojte odlaziti u zdravstvene ustanove ukoliko to nije neophodno, ovo govorim iz razloga zato što su čekaonice mjesta najpogodnija za širenje zaraze. Držite se svojih domova. Često vršite dezinfekciju radnih površina, svakodnevno perite ruke, omogućite čest protok svježeg zraka u prostorijama u kojima boravite.
Poseban akcenat stavljam na imuni sistem. Ljudski imuni sistem glavna je linija odbrane organizma protiv virusa. U većine ljudi primijećen je lokalni upalni proces kao odgovor imunog sistema na ovu infekciju. Međutim, u starijih i bolesnih ljudi, imuni sistem možda neće moći da se izbori sa virusom što moze dovesti do brže replikacije virusa, a samim tim i do smrti. Upravo zbog toga, molim vas da konstantno radite na jačanju svog imunog sistema. To možete postići na više načina: izbacite alkohol i cigarete iz upotrebe, potrudite se da svakoga dana ustajete i liježete u isto vrijeme, da vam obroci budu redovni, smanjite unos vještačkih šećera i kafe, konzumirajte dovoljno proteina, opskrbite se zalihom voća, povrća i pijte puno vode.
Autorka je dr mikrobiolog i naučni istrazivač, na raspolaganju Crnoj Gori i njenim građanima povodom pojave prvih slučajeva oboljelih od COVID-19
RT (izvor: dnevne novine Vijesti)
