Ponedjeljak, 8 Marta, 2021
Dobro došli na web stranicu RožajeToday
  • Prijava
  • Registracija
Rožaje Today
-1 °c
Rozaj
  • Vijesti
    • Hronika
    • Društvo
    • Politika
    • Region
    • Svijet
    • Ekonomija
  • Kultura
    • Promocije
    • Izložbe
    • Koncerti
    • Predstave
    • Tribine
    • Revije
    • Film
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Tenis
    • Karate
    • Judo
    • Ostalo
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
    • Tehnologija
    • Moda
    • Muzika
    • Talenti
    • Izdavaštvo
  • Rožaje
    • Historija
    • Putopisi
    • Fotografije
    • Važni telefoni
    • Mediji
  • Restorani
  • Smještaj
  • Pisma građana
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Rožaje Today
  • Vijesti
    • Hronika
    • Društvo
    • Politika
    • Region
    • Svijet
    • Ekonomija
  • Kultura
    • Promocije
    • Izložbe
    • Koncerti
    • Predstave
    • Tribine
    • Revije
    • Film
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Tenis
    • Karate
    • Judo
    • Ostalo
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
    • Tehnologija
    • Moda
    • Muzika
    • Talenti
    • Izdavaštvo
  • Rožaje
    • Historija
    • Putopisi
    • Fotografije
    • Važni telefoni
    • Mediji
  • Restorani
  • Smještaj
  • Pisma građana
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Rožaje Today
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Početna Kultura

ĐORĐE ŠĆEPOVIĆ DOBITNIK KNJIŽEVNE NAGRADE “ZAIM AZEMOVIĆ” ZA 2019.GODINU

15 Decembra, 2019
u Kultura, Promocije
Vrijeme čitanja: 6min
17
0
KNJIŽEVNA NAGRADA “ZAIM AZEMOVIĆ” DODIJELJENA ĐORĐU ŠĆEPOVIĆU

Đorđe Šćepović

Podijeli na facebookuPodijeli na TwitteruPošalji na WhatsappQR kod

POVEZANIČLANCI

Osvrt na zbirku poezije ,,Poljubac mjeseca” Zerin Murić

Božidar Proročić: “BIHOR JE SVIJET-SVIJET JE BIHOR”

DIJANA TIGANJ U POETSKOM PERFOMANSU POEZIJE

Ovogodišnja književna nagrada “Zaim Azemović” biće dodijeljena Crnogorskom piscu Đorđu Šćepoviću. Nagrađena zbirka priča, nosi naziv “Gozba” a u daljem tekstu donosimo Vam jednu od  njih koja nosi naziv Rijeka:

RIJEKA

               Automobil se kretao u korak sa Drinom, tom mit­skom vodom kojoj nijesmo nazirali kraj. Koliko god kilometara da pređemo, pred nama bi se otvarali novi, dugi, nepokorni kilometri. Činilo se da se krećemo u krug. Ista drveća, isti asfalt i iste davno napuštene kuće pored puta. Sve su ličile jedna na drugu. Neke su ipak dobile novu fasadu, novu kapiju od kovanog gvožđa, ali sve to nije dovoljno da se porekne zajednička proš­lost. Zajedničko uništenje. Rijeka je bila poput obru­ča. Obruča koji se u mojim očima pretvarao u logor, u kojem je zatočeno nekoliko gradova. Nekoliko prostora koji su se dodirivali. Na kraju jednog počinjao bi drugi. Voda je bila prljava i zamućena od kiše koja je padala danima unazad. Ja nijesam vidio tamnozelenu boju za­mućene rijeke, preda mnom se uzdizala rijeka-čudovi­šte, rijeka-ubica, rijeka boje krvi.

Mada je moj saputnik već uveliko držao slovo o sev­dalinkama i istoriji mjesta kroz koje smo prolazili, nijesam ga slušao. Bio sam zaokupljen prizorima. Sasvim jasno sam vidio obezglavljene leševe koji plutaju rijekom povremeno udarajući o nepravilno raspoređene stijene. Dvije obale, dva svijeta, spajala su trupla izmasakriranih stanovnika. Od rata je prošlo mnogo. Prošle su decenije od zločina koji mi se danas ukazao poput sna. Mom saputniku nijesu bili vidljivi ni mrtvi ljudi, ni zamućena rijeka, ni obale spojene modrim tijelima. On je uporno ponavljao svoju dosadnu tezu o smrti sevdalinke. Mene su mučile druge brige, neke druge smrti. A tezu o njima i njihovom egzibicionizmu i kupanju u hladnoj rijeci nijesam mogao izložiti svom pri­jatelju. Sumnjam da bi povjerovao. Ako nešto ne možeš objasniti, i ako to nešto drugi ne mogu opipati rukama, onda je najjednostavnije pozvati se na san. Ako pokušaš druge da ubijediš da je to stvarnost, vrlo je izvjesna buduć­nost u gumenoj sobi, bez prozora i prava posjete.

Od pokolja bespomoćnih, slabih, onih koji su se predali dželatima bez borbe, prošlo je mnogo. Vrijeme koje je prošlo meni nije značilo ništa. Moju su glavu na­selili užasi kolektivnih zvjerstava, dječijeg plača i prekli­njanja za milost, grupnih silovanja i masovnih grobnica. Svi ti nesretnici koji sada plutaju pred mojim očima, svi oni bi mogli oprostiti svojim krvnicima. Mogu oprostiti sopstvena stradanja, noževe i maljeve, ako to žele. Ja ne mogu oprostiti, nemam pravo da oprostim tuđe smrti.

Čini se da je put beskonačan. Da su ga graditelji namjerno takvim učinili, da svaki putnik koji krene u grad Z., prateći tok crvene rijeke na putu prizove istine koje su pobjednici u žurbi zakopali, u istu onu zemlju u koju su pohranili kosti svojih žrtava. Sve ono što sam godinama slušao i saznavao o gradovima kroz koje smo prolazili starim, raštimovanim golfom, bilo je ništavno u odnosu na ovo u šta sad gledam. Hiljade pročitanih novinskih članaka, i bar toliko odgledanih dnevnika ni­jesu mi bili od neke naročite pomoći. Ništa od toga me nije pripremilo na stvari koje mi se sada ukazuju, same, u svojoj potpunoj i jedinoj istini.

U dvorištima kuća u jednom od mjesta kroz koja smo prošli bili su nadgrobni spomenici. Iz manjeg ogra­đenog vrta izvirivale su mermerne ploče. Od saputnika saznajem da je takav običaj, u ovom gradu mrtve sa­hranjuju u dvorištima. Još uvijek smo na strani rijeke koja mi nije po volji, u stvari mrzim je, prezirem sve jebene selendre, varošice, gradove i ljude koji su u nji­ma, na ovoj, pogrešnoj strani vode. To su mjesta iznikla na krvi, bogomolje podignute na kostima drugih, tuđih bogomolja, kuće i zgrade sagrađene na otetoj, komšij­skom krvlju natopljenoj zemlji. Mjesta u kojima danas žive isti oni ljudi koji su jednom pregazili rijeku i s isu­kanim noževima i repetiranim puškama došli u goste onima s druge strane. Nepozvani, nenajavljeni, banuli su u njihove domove, i usred noći prekinuli miran san domaćina. Oni isti nekadašnji koljači, strijelci, mitra­ljesci, i njihovi sinovi, na laži i zločinu othranjeni. Ove prve mrzim jer su pucali u ljude čiji je jedini grijeh bilo pogrešno ime, matični broj, i pogrešan bog kojem su se molili. Ove druge, potomke prvih mrzim jer su grijeh svojih očeva pretvorili u trijumf, u pobjedu, nad kim, nad čim? Nad mrtvim truplima koja sad izranjaju iz modre rijeke, pred mojim očima!? Oni žive bez i nago­vještaja da bi se jednom mogli pokajati, odreći onih koji su u rukama (umjesto kafe i šećera kako nalaže red kad se odlazi u goste) donosili smrt.

U gradu B.B. (pun naziv grada nije neophodan, dovoljno je sjeban sam od sebe, stoga mu nije potreb­na moja pomoć u urnisanju i identifikaciji) pravimo pauzu za kafu. Restoran s nacionalnim imenom (jer s ove strane rijeke sve je u službi nacionalnog kurčenja) i debeli konobar u bijeloj, flekama od vina umrljanoj ko­šulji zakopčanoj do grla. Dok naručujemo kafu i hranu u glavi mi se kotvi gomila misli i pretpostavki. Možda je baš ova groteskna figura ugostitelja prije samo dvije decenije preplivala rijeku i okrvavila ruke, ruke koje će nam za koji minut donijeti kafu, pomfrit i pola porcije ćevapa. Ipak, glad prevladava sve nagone za mučenjem i iznuđivanjem priznanja od uneređenog kelnera, a opet, možda je i nevin, možda je samo kukavički posmatrao svoje sugrađane, braću, prijatelje kako odlaze u pohod s one strane. Možda je bio nemoćan da bilo što učini, ili je bio dovoljno moćan da učini bar nešto. Jedem i ćutim, moj saputnik takođe ćuti. On pripada narodu s one strane rijeke D., narodu koji je umalo doživio sudbinu američkih Indijanaca. Opstali su samo zahva­ljujući činjenici da je ovog puta ostatak svijeta mogao da vidi gomile unakaženih tijela, da čuje samrtne ropce onih koji su preživjeli prvi rafal streljačkog voda, ali bi ubrzo zatim bili dokrajčeni drugim, a sve pred objek­tivom kamere. Naši susjedi vole pozornost, a ta ih je ljubav koštala. Da su svoje podvige činili bez prisustva snimatelja i reditelja, možda Sijuksi ne bi bili usamljeni u nestajanju s mape čovječanstva. Ako mrziš ubicu jesi li isti kao on? Ako mu želiš muke i patnje jednake mu­kama i patnjama njegovih žrtava jesi li isti kao on? Sve to skladištim u sluđenoj glavi dok halapljivo gutam loše, žilave ćevape. Na ovoj strani su čak i oni pogrešni, lažni. Lažni poput navodnih Božijih slugu, onih koji su bla­goslovili ubilački juriš na ljude čija je jedina krivica bila uspavanost u iluziji da se slutnje neće obistiniti, i odbi­janje da povjeruju da se njihov susjed može preobraziti u čudovište, da je njihov susjed nešto drugačija i mnogo opasnija verzija Gregora Samse. Pred očima mi iskrsava­ju slike sveštenika s brojanicama na vratu i mašinkama u rukama. Šepure se na tenkovima i slavodobitno poziraju fotoreporterima, a sve to prate komentari krvožednih, napaljenih novinara.

Skoro smo na cilju. Još jedna granica, i eto nas na drugoj obali. Krajnje odredište je Centar za kulturu. U Centru nas čekaju pisci i lokalni muftija. Muftija nam ukratko izlaže istoriju grada i mešihata. Uzaludni su moji pokušaji da iz njega izvučem riječi osude i želje za od­mazdom. Ljude koji su zauvijek izmijenili statistiku gra­da Muftija ne pominje, on im je oprostio. Danas mnogi od njih žive u ovom gradu. Pored onih koje su pokušali izbrisati s lica zemlje, mecima i kamama kao gumicom. Ja nijesam Muftija, imam pravo da ne oprostim.

Đeca iz lokalnog folklornog ansambla izvode na­rodne igre u skromnoj, pohabanoj nošnji. Oni nemaju novca za novu, a mnogi od njih nemaju ni očeve, ni majke koji bi im je kupili. Neko ih je jednom odveo od njih. Ali to ne remeti njihovu radost dok igraju kola i u ritmu harmonike poskakuju na pozornici Centra. Na­kon njih nastupamo mi. Pjesnici, lenjivci kojima je poe­zija izgovor za beskorisnost, za sve ono što nijesu učinili u svojim životima. Paraziti koji se uvijek vade na neku višu stvar, a u stvari samo jedemo govna, u kontinuitetu.

Dok govorim pjesmu o mučenicima i šehidima (poku­šavajući da zazvučim uvjerljivo, ali kako kad su sva moja saznanja o tome došla ravno iz tv aparata ili dnevnih no­vina) u bifeu pored sale u kojoj smo mi grupa navijača galami i likuje. U toku je fudbalska utakmica između dvije zemlje. Nijedna od njih nije njihova. Ipak, jednu od njih mrze. Oni imaju rimu, ja nemam. Ubij, zakolji, da Šiptar ne postoji dopire kroz gipsane zidove. Mitski ljudi, iz mitskog naroda, nedavno su protestovali. Je­dan znameniti pjesnik je osvanuo u čitankama. Ali taj pjesnik ima pogrešno ime i prezime, a i pjesma mu se ne rimuje kažu. Izbaciti ga, zarad mira u kući. Pjesma navijača zaslužuje čitanku.

Vraćamo se istim putem kojim smo i došli. Moj saputnik nastavlja predavanje o sevdalinkama, povre­meno spavajući za volanom. On je izabrao zgodan na­čin da zaboravi. Bezbrižnost sevdaha usporava starenje, možda. Ja sam nekako uvijek tražio onaj teži, mučniji put. Valjda je tako onom parazitu u meni lakše doći do opravdanja zašto je tu, i koja mu je to svrha…

Autor: Đorđe Šćepović

Oznake: Đorđe ŠćepovićPoezija
Podijeli4Tweet3PošaljiSkeniraj

VIŠE IZ KATEGORIJE

Osvrt na zbirku poezije ,,Poljubac mjeseca” Zerin Murić
Kultura

Osvrt na zbirku poezije ,,Poljubac mjeseca” Zerin Murić

24 Januara, 2021
Iz štampe  je izašla knjiga “Orjentalizmi u djelima bošnjačkih pisaca u crnoj gori“ autorice Nerkese Kurpejović
Kultura

Iz štampe je izašla knjiga “Orjentalizmi u djelima bošnjačkih pisaca u crnoj gori“ autorice Nerkese Kurpejović

9 Januara, 2021
Božidar Proročić: “BIHOR JE SVIJET-SVIJET JE BIHOR”
Kultura

Božidar Proročić: “BIHOR JE SVIJET-SVIJET JE BIHOR”

31 Decembra, 2020
Sljedeći post
U ROŽAJAMA ZAVRŠENI ČETVRTI KNJIŽEVNI SUSRETI „ZAIM AZEMOVIĆ” I DODIJELJENA NAGRADA

U ROŽAJAMA ZAVRŠENI ČETVRTI KNJIŽEVNI SUSRETI „ZAIM AZEMOVIĆ" I DODIJELJENA NAGRADA

Komentariši Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Slažem se sa uslovima korištenja i pravilima komentarisanja.

Pročitajte još

HUMANITARNA ORGANIZACIJA „ROŽAJE“ OBEZBIJEDILA 100 PAKETA ZA NAJUGROŽENIJE PORODICE

HUMANITARNA ORGANIZACIJA „ROŽAJE“ OBEZBIJEDILA 100 PAKETA ZA NAJUGROŽENIJE PORODICE

27 Marta, 2020
CRNOJ GORI POTREBNO OKO 20 HILJADA SEZONSKH RADNKA

CRNOJ GORI POTREBNO OKO 20 HILJADA SEZONSKH RADNKA

2 Aprila, 2019
ZAPOSLENI U RADIO TELEVIZIJI ROŽAJE SUOČENI SA FINANSIJSKIM PROBLEMIMA

ZAPOSLENI U RADIO TELEVIZIJI ROŽAJE SUOČENI SA FINANSIJSKIM PROBLEMIMA

22 Novembra, 2019
Rožaje
Ponedjeljak, 8 Marta, 2021
Clear
-1 ° c
3 c -3 c
pon
2 c -5 c
uto
5 c -13 c
sri
9 c -7 c
čet

Popularno

  • Etno restoran “Sastanci” u Grahovači pored Rožaja

    Etno restoran “Sastanci” u Grahovači pored Rožaja

    31 dijeljenja
    Podijeli 12 Tweet 8
  • “Vještina koja nestaje” Toni Thači– rožajski filigran

    23 dijeljenja
    Podijeli 9 Tweet 6
  • Vrijeme je za dobru knjigu: preporuke slikara Aldemara Ibrahimovića

    15 dijeljenja
    Podijeli 8 Tweet 5
  • Planina Štedim – Nestvarna ljepota netaknute prirode

    20 dijeljenja
    Podijeli 8 Tweet 5
  • U gradskoj galeriji „Hilmija Ćatović“ u Rožajama, otvorena izložba slika Amine Ademagić

    19 dijeljenja
    Podijeli 8 Tweet 5
Rožaje Today

© 2021 RožajeToday - Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Optimizacija i izrada by Pepe.

UVIJEK PRVI

  • O nama
  • Uslovi korištenja
  • Pravila komentarisanja
  • Registracija
  • Moj nalog
  • Kontakt

PRATITE NAS

  • Prijava
  • Registracija
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Vijesti
    • Hronika
    • Društvo
    • Politika
    • Region
    • Svijet
    • Ekonomija
  • Kultura
    • Promocije
    • Izložbe
    • Koncerti
    • Predstave
    • Tribine
    • Revije
    • Film
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Odbojka
    • Tenis
    • Karate
    • Judo
    • Ostalo
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Zdravlje
    • Tehnologija
    • Moda
    • Muzika
    • Talenti
    • Izdavaštvo
  • Rožaje
    • Historija
    • Putopisi
    • Fotografije
    • Važni telefoni
    • Mediji
  • Restorani
  • Smještaj
  • Pisma građana

© 2021 RožajeToday - Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Optimizacija i izrada by Pepe.

Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj račun ispod

Zaboravljena lozinka? Registracija

Registrujte se na portal

Ispunite formu ispod da se registrujete

*By registering into our website, you agree to the Terms & Conditions and Privacy Policy.
Sva polja je potrebno popuniti Prijava

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Prijava
Ovaj website koristi kolačiće. Nastavljanjem korištenja ove web stranice dajete pristanak za upotrebu kolačića. Vidite naše uslove korištenja .